|
O počecima Vodice
O počecima Vodice, na žalost, nemamo, pouzdan dokument
koji bi pokazao jasnu istorijsku sliku njenog osnivanja, ali nam živa tradicija naroda svedoči da se nešto desilo na tom mestu.
Najstariji
dokument o Vodici je pismo sveštenika Janka Kopčaja Križevskom Vladiki
iz 1829 godine. On je bio najbliži tim ukazanjima i daje sledeće
dragocene opise: ’’Na teritoriji moje parohije, kod glavnog puta koji vodi do
Krstura kroz sela Brestovac i Stapar do slobodnog grada Sombora, na
udaljenosti 15 minuta od samog sela, nalazi se mali bunar koji je moja
parohija pre pet godina ogradila za upotrebu hodočasnika. Kod tog
bunara, negde u isto ovo vreme, nekoliko ovdašnjih devojaka dok su išle,
videle su nesvakidašnju pojavu, koja je svetlela tako jako, da su devojke
uplašene od prejakog svetla, pobegle od bunara i skrenule na drugi put ali su
i na većoj udaljenosti videli svetlost. Te devojke, kad su se vratile
kući, ispričale su o toj pojavi svojim najbližim i ljudima u selu. Mnogi od njih, vodeni radoznalošću,
krenuli su prema bunaru da bi se sami uverili da li je to istina ili ne. I,
uistinu, neki od njih su sa čudenjem i poboznim strahom videli zvezde
kako izlaze iz vode i isijavaju svetlo koje blešti kao vatra a isto tako i
nešto nalik malom detetu koje pliva u vodi. To se ponavljalo i nestajalo.
Te neobične pojave, koje su često videli mnogi ljudi u
različitom vremenu, izazvale su veliku radoznalost da danas ne samo moji
vernici već i pripadnici naroda koji nas okružuju dolaze kod gore
navedenog bunara i pobožno se mole i pevaju duhovne pesme’’.
Prva neobična
pojava
Prvo neobična pojava kod bunara se desila 7.7.1817. godine,
kada je kod nje prenoćio jedan radnik. On ne samo da je čuo
podzemni šum već je u snu video čudesno obučenu prelepu gospu.
Posle pet godina nakon prve pojave desilo se nesto mnogo veće. Za pojavu
koja se desila 1822. godine pročulo se po celoj okolini i izazvalo
veliko interesovanje za bunar.
6.6.1822. godine u jedanaest sati pre podne dve devojke Jelisaveta Ramač
i Jelena Vislavski videli su čudesnu Devicu prelepo obučenu. Pojave
su bile veoma česte dvadesetih godina devetnaestog veka. Prva komisija
za slučaj Vodice je dodeljena 1830. godine s obzirom na brojne pojave,
ozdravljenja i čudesna ukazanja. Medutim, ona nije izvršila svoju ulogu.
Druge dve komisije formirane su 1856/58 godine kad se počelo ozbiljno
razmišljati o izgradnji Vodice. Po želji krsturskog paroha Janka Gvoždžaka da
bi se dala dozvola za izgradnju cerkve u Vodici, Vladika Križevski 29.3.1857.
moli za širu informaciju vicearhidjakona Bačkog Šovša a on 30.7.
vraća i daje svoj pozitivan sud o slučaju. Posle toga Vladika daje
dozvolu za izgradnju kapele u Vodici.
Procesije u Vodici
Jedna od najvećih procesija koje su su spontano nastale u
Vodici je Zavetni dan. To je počelo 1853. godine kad je grad uništio
letinu. Ta velika nesreća je okrenula narod prema Majci Mariji. Iako se
treći dan Duhova nije slavio, naši preci su taj radni dan izabrali da bi
ga posvetili Presvetoj Devici Mariji sa molbom da čuva useve od grada i
drugih nesreća. 1922. godine uspostavljena je Nedelja Vodice. To je
nedelja na početku meseca maja i svih sedam dana se služi Služba.
Periodi razvitka Vodice
Vodica ima tri perioda:
- Prvi počinje sa samom pojavom 1817-1853
- Drugi period 1853-1890
- Treći period od 1941 po danas
Period razvitka Vodice počinje od 1853. godine kada ona ponovo
oživljava. 1853. godine na drugi dan Duhova grad je uništio letinu. Od tada se
svake godine na treći dan Duhova ide sa procesijom u Vodicu. 18.8.1885.
godine na veliko insistiranje hodočasnika, na Preobraženje posvećen
je krst pored bunara, a takode i bunar i nad njime je stavljena ikona
Prečiste Device Marije. Sledeće, 1856. godine gradi se prva drvena kapela
uz pomoć vernika. Nakon sakupljenih četrnaest posvedočenih
čuda Vodica je priznata za hodočasničko mesto i dobijena je
dozvola za izgradnju kapele. Kapelu je sagradio somborski arhitekta Karlo Gferner
i to za vlastiti novac, koji mu je kasnije vraćen novcem sakupljenim
prilozima hodočasnika Vodice. Kapela je podignuta u slavu
Neporočnog Začeća Prečiste Device Marije i ona je medju
prvima posvećena toj hriščanskoj pravdi. 1943. godine napravljen je
ikoninostas. Tri slike Marije u absidi, sliku Isus Hristos u grobu kao i
ikonostas izradio je akademski slikar Lazar Mikulić iz Kule. 1954.
godine na treći dan Duhova Preosvešteni Havrijil Bukatko je prvi put
služio arhijerejsku službu.
|
Glavni podaci
vezani za Vodicu
|
|
|
|
1817.
|
Prvo ukazanje pored
kapele
|
|
1822.
|
6.6. glavno ukazanje u
jedanaest sati pre podne koje su videle Jelisaveta Ramač i Jelena
Vislavski
|
|
1822.-1823.
|
Ukazanja koja
su videli ljudi iz okoline. Oko
trideset ozdravljenja
|
|
1827.
|
Pismo
sveštenika Kopčaja- prvi pisani dokument o zbivanjima u Vodici
|
|
1830.
|
Prva komisija
u Vodici sastavljena od duhovnih osoba
|
|
1853.
|
Uveden je Zavetni dan
|
|
1855.
|
Postavljen
je krst i posvećen bunar
|
|
1856.
|
Sagradena je
prva drvena kapela
|
|
1857.
|
Sveštenik Gvoždžak je
zapisao prva ozdravljenja. U Temišvaru su formirane dve komisije. Dozvola
za izgradnju iz Križevaca i Temišvara
|
|
1859.
|
Izgradena je
današnja kapela čiji je arhitekta bio Karlo Gferner
|
|
1860.
|
Posvećena je
kapela Neporočnog Začeća Prečiste Device Marije
|
|
1861.
|
Nacrtana je prva ikona
|
|
1863.
|
Rimokatolici
su dobili dozvolu služenja Službe u kapeli
|
|
1894.
|
Sagradena je kuća
pored Vodice
|
|
1941.
|
Dolaze Vasilijanci
|
|
1943.
|
Nacrtan je današnji
ikonostas
|
|
1955.
|
Dolaze Casne Sestre
Službenice
|
|
1968.
|
Sagradena je
nadstrešnica za hodočasnike. Uspostavljen je dan Carice Bogorodice i
hodočašće za učenike i mlade
|
|
1983.
|
Vodica postaje
glavno mesto otpusta povodom jubilarne godine
|
|
1986.
|
Postaje centar
trodnevnih susreta mladih
|
|
1987.
|
Proglašena je
otpusnim mestom povodom Marijine godine
|
|
1988.
|
Povodom 1000 godina
pokrštenja Kijevske Rusi sagradena je nova kuća pored Vodice i izliven
je asfaltni put
|
|